preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ivane Brlić-Mažuranić Ogulin

MJESEC  HRVATSKE  KNJIGE  2020.

Minuta za čitanje u "Čitateljskom maratonu".

Učenici i neki djelatnici Škole sudjelovali su svojom minutom za čitanje u "Čitateljskom maratonu".

 Pogledajte na poveznici  https://www.youtube.com/watch?v=ELWCN4P4hDE&feature=emb_logo

PRAVILA  PONAŠANJA  U  KNJIŽNICI  U  VRIJEME  EPIDEMIJE  COVID-19

 

1. U prostoru školske knjižnice istovremeno može boraviti najviše 6 osoba (5 učenika + knjižničarka). Nakon što u knjižnicu uđe maksimalno dozvoljen broj učenika, ostali čekaju u hodniku i ulaze u knjižnicu na način da kada jedan učenik izađe sljedeći može ući.

2. Obvezna je dezinfekcija ruku na ulazu u knjižnicu, nošenje zaštitne maske te pridržavanje propisanog međusobnog razmaka od 1,5 – 2 metra.

3. Učenici ne ulaze u prostor između polica s knjigama. Knjižničarka svakome donosi knjigu koju žele posuditi. Prema dogovoru s učiteljima i nastavnicima knjižničarka može knjige za pojedini razred donijeti u učionicu.

4. Knjige koje vraćaju, učenici odlažu u za to pripremljenu kutiju, koja je postavljena na klupi sa strane.

5. U prostoru čitaonice može boraviti ograničeni broj učenika i to samo oni koji imaju slobodan sat, uz pridržavanje svih propisanih mjera zaštite.

Ova pravila su donesena na temelju:

-Uputa za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 vezano za rad predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola u školskoj godini 2020./2021.,  MZO, Zagreb, 24. kolovoza 2020.

- Smjernica za rad školskih knjižnica u uvjetima bolesti COVID-19, Hrvatski zavod za knjižničarstvo Centar za razvoj knjižnica i knjižničarstva Zagreb, 4. rujna 2020.

- Preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

 

OSTANIMO  ODGOVORNI  I  PAZIMO  NA  SEBE I  NA  DRUGE!

NOVI  NASLOVI  U  KNJIŽNICI!!!

Ovo su neki od novih naslova u školskoj knjižnici:

1. Priče za laku noć za mlade buntovnice

 

Svaka od ovih knjiga sadrži maštovite i inspirativne pripovijetke o 100 hrabrih i iznimnih žena koje su svojim životima, sudbinama i postignućima nadahnule svijet. Život mnogih od njih nije bio bajka, ali su svojom predanošću i hrabrošću savladale sve izazove i pokazale da ne postoje snovi koji se ne mogu ostvariti.

2. Bijela vrana: čudne zgode iz naše prirode      3. Mudra sova: pitalice iz prirode

 Crna vrana: hude zgode iz naše prirode             Mudra sova: zagonetke iz prirode

   

 

Posjet učenika prvih razreda Gradskoj knjižnici i čitaonici Ogulin

U Mjesecu hrvatske knjige učenici prvih razreda upoznali su se sa školskom knjižnicom, a potom i s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Ogulin. Bilo je jako zanimljivo, poučno i korisno.

ŠKOLSKO  NATJECANJE  U  ČITANJU  NAGLAS  2019.

 

9. listopada 2019. održali smo  naše školsko Natjecanje u čitanju naglas. Svi natjecatelji su se dobro pripremili, ali najbolje su, prema ocjenama prosudbene komisije, bile Marina Blašković u mlađoj kategoriji i Petra Maravić u starijoj kategoriji. One će našu školu predstavljati na gradskom natjecanju. Čestitke svima, a pobjednicama puno sreće u daljnjem natjecanju.

Dragi kamen hrvatske pismenosti

Az, v ime Otca i Sina i Svetago Duha. Az opat Držiha pisah se o
ledine, juže da Zvanimir kralj hrvatskij v dni svoje v Svetuju Luciju
– i svedomi: župan Desimira Krbave, Mratin v Lice, Pribineža posal
Vinodole, Jakov v otoce. Da iže to poreče, klni j Bog i dvanadeste
apostola i četiri evanjelisti i svetaja Lucija, amen. Da iže sde živet,
moli za nje Boga.
Az opat Dobrovit zdah crekav siju i svojeju bratiju s devetiju v dni
kneza Kosmata obladajućago vsu Krajinu. I beše v ti dni Mikula v
Otočci s svetuju Luciju v jedino.

U crkvici svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku, zahvaljujući bašćanskomu kleriku Petru Dorčiću, pronađen je jedan od najdragocjenijih hrvatskih spomenika – Bašćanska ploča. Njome započinje pisanje povijesti hrvatskoga jezika i književnosti.

Iako se dosad u literaturi navodio kao pronalazak Bašćanske ploče 15. rujna 1851. godine, nedavno provedena istraživanja Milovana Buchbergera objavljena u knjizi Bašćanska ploča – izazov za budućnost potvrđuju i raniji nadnevak.

Zapis, koji je vjerojatno nastao 1100. godine, sastoji se od 13 redaka glagoljskih slova uklesanih na ploči od bijeloga vapnenca. Gornji dio ploče zauzima bordura u obliku lozice. Za pismo kojim je natpis pisan obično se kaže da označava prijelaz oble glagoljice u uglatu te da sadrži neka latinička i ćirilička slova.
Kamena ploča, duga 199 cm, visoka 99,5 cm i debela 7,5 do 9 cm, isprva je bila lijevi plutej oltarne pregrade, a poslije je ploča postavljena na crkveni pod, kao nadgrobna ploča. Otočani su po njoj hodali, tarući na površini uklesana slova. Ipak, tekst što ga je čuvala ploča, danas je poznat gotovo u cijelosti.
Taj je natpis na kamenu darovnica hrvatskoga kralja Zvonimira koji je crkvi darovao jedan posjed. Svečanim tonom govori o tome kako su dva benediktinska opata podigla crkvicu sv. Lucije na zemljištu što im ga je darovao hrvatski kralj Zvonimir.

Bašćanska ploča čuva se u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a u Jurandvoru je, kao dio oltarne pregrade, pohranjena preslika. Od 2011. godine odljevak Bašćanske ploče nalazi se i u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na portalu Glagoljica.hr dostupno je više pojedinosti o Bašćanskoj ploči.

 

IVANA  BRLIĆ-MAŽURANIĆ

Ogulin, 18.4.1874. – Zagreb, 21.9.1938.

Mala izložba povodom Dana škole

 

Početak proljeća

   

...U mladoj travi
Tad se javi
Zviždanjem glasnim prvi kos.
I gle! od pjesme žutokljunca
Odjednom vrt je prepun sunca. Tiptip... do puta
Doskakuta,
I digne krilo, pa se sunča.
A onda se u travu vrati,
I sluša gdje ga hvale vlati.

                                                                                                                         D. Cesarić

KNJIŽEVNI SUSRET S IRENOM IVETIĆ

U  ponedjeljak, 17.12.2018. imali smo književni susret s Irenom Ivetić. Susret je organiziran za učenike prvih, drugih i trećih razreda.

Irena Ivetić je književnica i učiteljica. Radi u  Osnovnoj školi "Dobriša Cesarić" u Požegi kao učiteljica razredne nastave, a u slobodno vrijeme piše priče za djecu, te pjesme i kratku prozu za odrasle. Do sada je izdala zbirku pjesama i kratkih priča za djecu "Recept za radost", zbirku pjesama i kratkih lirskih proza za odrasle "Zvuci mojih tišina", slikovnicu "Naša Šima" i zbirku priča za djecu "Mama, kupi mi konja!".

Susret je bio vrlo zanimljiv. Književnica se kratko predstavila, a potom je pročitala neke od priča iz svoje zadnje zbirke "Mama, kupi mi konja!". Učenici su slušali s velikim zanimanjem, a na kraju su postavljali pitanja.

Hvala Ireni Ivetić na dolasku i lijepom druženju u ovo predblagdansko vrijeme!

 

 

 

AUGUST  ŠENOA

(14.11.1838. – 13.12.1881.)

 

Oj, budi svoj


 

 

Oj, budi svoj! Ta stvoren jesi čitav,
u grudi nosiš, brate, srce cijelo;
Ne kloni dušom, i da nijesi mlitav,
Put vedra neba diži svoje čelo!
Pa došli danci nevolje i muke,
Pa teko s čela krvav tebi znoj,
Ti skupi pamet, upri zdrave ruke,
I budi svoj!

Oj, budi svoj! Znaj, tvoja glava mlada
Nebolike ti zlatne sanke budi,
Ko sivi soko uzvini se nada,
Al svijet je svijet, i ljudi tek su ljudi
Da, zbilja goni s uzglavlja te meka,
U sebični te zovuć svijeta boj;
Ma što te, brate, u životu čeka:
Ti budi svoj!

Oj budi svoj! Taj svijet ti nije pako,
Ni raj ti nije; rodi trnom, cvijetom;
Ni desno, ni lijevo, da se nisi mako,
Već ravno pođi, dok te nosi, svijetom;
Koracaj bez obzira krepko, živo,
Sudbina dok ne rekne tebi;
Stoj!I pravim drži pravo, krivim krivo,
I budi svoj!

Oj, budi svoj Ta Božja ti je zamet,
Alʼ Bog sve mrzi što je laž i varka;
I neka ti ja vazda vedra pamet,
I srce vrelo, duša čista, žarka;
Nekʼ  ravno um i srce važu,
Tek tako bit ćeš čovjek, brate moj!
Da zli i dobri ljudi smjerno kažu:
Da, on je svoj!

Oj, budi svoj! Alʼ brat si budi braći,
I radi za svijet, al’ ne slušaj pljeska;
I ljubi svijet, al’ ne nadaj se plaći,
Jer hvala ljudska voda je vrh pijeska,
U tvojoj svijesti hvala ti je trudu,
S poštena lica teče pošten znoj,
I nijesi, brate, živio zaludu,
Kad jesi svoj.

Oj budi svoj, i čovjek ljudskog zvanja!
Pa diži čelo kao suce čisto;
Jer kukavica tek se rđi klanja,
Tvoj jezik, srce nek su vazda isto.
Za sjajnim zlatom ko za Bogom gledi
Tek mićenika ropskih podli roj;
Ti gledaj, da l’ i duša zlata vrijedi,
Pa budi svoj.

Da, budi svoj! Pa dođe l’ poći hora,
Gdje tisuć zvijezda zlaćanih se vije,
Kad čovjek račun si završit mora,
I ti ga svršuj, nek ti žao nije,
Jer tvoje srce šapnuti će ti:
Oj mirno, brajne, sad si račun zbroj!
Poštenjak, čovjek na zemlji si bio,
Bio si svoj!

 

NATJECANJE  U  ČITANJU  NAGLAS

Školsko natjecanje u čitanju naglas održano je 16. listopada 2018. Sudjelovalo je dvadeset i dvoje učenika od trećeg do osmog razreda: četrnaest u mlađoj i osam u starijoj kategoriji. Svi zaslužuju čestitke i pohvale, jer su se potrudili što bolje predstaviti i pročitati odlomak iz djela, koje su odabrali sa svojim mentoricama.

Prema ocjenama Povjerenstva najbolja u mlađoj kategoriji bila je Nika Blašković iz 5.a razreda, mentorica je Ivana Stipetić. Najbolja u starijoj kategoriji bila je Tena Lipošćak iz 8.c razreda, mentorica je Nataša Možgon. Njih dvije će predstavljati Školu na Gradskom natjecanju, koje će se održati u Gradskoj knjižnici i čitaonici Ogulin.

Hvala svima na sudjelovanju, na lijepim, ugodnim i zabavnim trenutcima koje su nam podarili svojim nastupima.

Čestitke svim natjecateljima, a Teni i Niki puno sreće i uspjeha na Gradskom natjecanju!

Čitanje je zakon!

 

JOSIP PUPAČIĆ

19.9.1828. – 23.5.1971.

MORE

I gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobrojutro veli
i ono sluša mene i ja mu šapćem
o dobrojutro more kažem tiho
pa opet tiše ponovim mu pozdrav
a more sluša sluša pa se smije
pa šuti pa se smije pa se penje
i gledam more i gledam more zlato
i gledam more gdje se k meni penje
i dobrojutro kažem more zlato
i dobrojutro more more kaže
i zagrli me more oko vrata
i more i ja i ja s morem zlatom
sjedimo skupa na žalu vrh brijega
i smijemo se smijemo se moru

 

IVANA  BRLIĆ – MAŽURANIĆ

Ogulin, 18.4.1874. – Zagreb, 21.9.1938.

 

"Ogulin mi je rodno mjesto" – zapisala je u "Autobiografiji". Iako se s obitelji već sljedeće godine odselila u Karlovac, u Ogulin se vraćala s posebnom radošću.

"No već u mojoj šestoj, a poslije opet u dvanaestoj godini desila se prilika da proboravim neko vrijeme u rodnom mjestu Ogulinu. Odande potiču prvi jaki utisci kojih se sjećam. Već za prvoga od ovih boravaka sjećam se osobito uzbuđenosti koju je na mene proizvela neobičnost okolice i tamošnjih narodnih nošnja. Drugi boravak donio je prve moje bilješke i malo zatim prvu pjesmu "Zvijezdi moje domovine". Čudnovati i napadni oblici Kleka i romantičnost Dobre pružali su mojoj mašti toliko hrane da sam daleko u noć prevraćala u mislima najčudnovatije slike i fantastične mogućnosti: što li se sve odigrava u dubokoj noći oko Kleka. Čudnovatim načinom pretpostavljala je moja mašta ne na vrh Kleka već u nutrinji njegovoj silne, burne i neprestane prizore, odigravane fantastičnim, većinom herojskim, sad povijesnim sad biblijskim bićima, sve u nekoj svezi, a sve s nekim maglenim patriotskim ciljem. Štoviše, ove slike koje su mi se prikazivale, nisam držala za tvorevine mašte, već za neko otkrivenje koje mi je iz daljine odavalo isitniti nutarnji život Kleka."

HANS CHRISTIAN ANDERSEN

2.4.1805. – 4.8.1875.

 

Hans Christian Andersen je svjetski slavan danski pisac bajki od kojih su najpoznatije: Carevo novo ruho, Djevojčica sa šibicama, Kraljevna na zrnu graška, Palčica, Ružno pače, Mala sirena i druge. Pisane su isto toliko za odrasle koliko i za djecu. Osim bajki pisao je i romane, drame, pjesme, putopise. Njegova su djela prevedena na preko 150 svjetskih jezika i tiskana u milijunima primjeraka diljem svijeta.

2.4. obilježava se i Međunarodni dan dječje knjige (u spomen na rođendan velikog pisca), čime se želi istaknuti važnost dječje knjige te potaknuti ljubav prema čitanju.

 

"Moj je život predivna bajka, puna čudesnih i sretnih događaja. Kad sam bio dječak i krenuo u svijet, siromašan i bez prijatelja, došla mi dobra vila i rekla: "Izaberi svoj put u životu i cilj kojemu ćeš težiti, a onda, u slozi s razvojem tvojega uma i razuma, ja ću te voditi i štititi." Moja sudbina nije mogla biti mudrija i sretnija. Priča o mom životu reći će svijetu ono što kaže i meni: "Postoji dobri Bog koji sve stvari vodi u najboljem smjeru." ( Bajka mog života)

MATO LOVRAK

8.3.1899. – 14.3.1974.

 

Mato Lovrak rođen je u Velikom Grđevcu, selu kod Bjelovara. Četverogodišnju pučku školu završio je u rodnom selu, a nakon četiri razreda niže realne gimnazije u Bjelovaru upisao se u Učiteljsku školu u Zagrebu. Nakon završetka škole je službovao kao učitelj u Kutini, Klokočevcu, Velikom Grđevcu i Velikim Zdencima, a od 1934. godine do mirovine 1954. godine u Zagrebu.

Mato Lovrak cijenjeni je dječji pisac koji će ostati zapamćen po djelima u kojima je nastojao prikazati djecu iz svog vremena, posvećujući najviše vremena igrama seoske djece i opisu njihovog života kakav je bio u tadašnje vrijeme, ne želeći idealizirati ni jedan dio odrastanja. Jedan dio života proveo je na selu, pa je u svojim knjigama za djecu najviše opisivao život u seoskim sredinama. Nije se trudio samo opisati život tadašnje djece. Iz skoro svake njegove knjige vidljiva je ljubav koju je osjećao prema najmlađima. Osim što je isticao pozitivne emocije prema djeci, čitajući njegova djela jasno je kako je veliku pažnju pridavao i socijalnoj pravdi te ljepotama prirode.

Uz njegove romane "Vlak u snijegu" i "Družbu Pere Kvržice" uživale su, a uživaju i danas mnoge generacije. Mato Lovrak još je napisao: "Desetorica hrabrih", "Anka Brazilijanka", "Neprijatelj br. 1" , "Divlji dječak", "Tri dana života", "Zeleni otok" i dr.

21.2.  MEĐUNARODNI  DAN  MATERINSKOG  JEZIKA

RODU O JEZIKU

(odlomak)

Svaka zvijezda svojim svjetlom sijeva,

Svaka ptica svojim glasom spijeva,

Ti jezikom svojim zbori!

Slatkim glasom materinim

Odlikuj se među inim

Bog bo mili s njim te stvori,

Njim da budeš svoj svojemu,

Njim da srcu odolijevaš,

Njim da plačeš i popijevaš

I njim da se moliš Njemu! 

                                             Petar Preradović

 

U Gradskoj knjižnici i čitaonici Ogulin obilježen je Međunarodni dan materinskog jezika, a u programu su sudjelovale i učenice 5.b razreda naše Škole: Lana Kirasić, Kaja Jerak, Iva Francetić, Lana Vujasin i Tea Brozović.  One su pod vodstvom svoje nastavnice Nataše Možgon pripremile i čitale pjesme. Neke od njih su pročitale  nekoliko svojih pjesama, a neke su izabrale pjesme drugog autora. Čestitke svima!

GRIGOR VITEZ

15.2.1911. – 23.11.1966.

 

Ove se godine obilježava 107 godina od rođenja poznatog hrvatskog pjesnika, dječjeg pisca i prevoditelja Grigora Viteza. Pisao je i poeziju za odrasle, ali se afirmirao isključivo kao dječji pjesnik. Smatra se začetnikom moderne hrvatske književnosti za djecu. Pisao je i igrokaze, priče, crtice, bajke, književne prikaze i članke. Prevodio je s ruskog, slovenskog i francuskog jezika.

Neka od njegovih djela su: Kad bi drveće hodalo, Jednog jutra u gaju, Bajka o glinenoj ptici i druge priče i bajke, Gdje priče rastu, Igra se nastavlja, Dječak u krošnji drveta, Nevidljive ptice i brojna druga djela.

 

TIHA, TIHA PJESMA

Tiho kos u grmu spava,
A još tiše raste trava.
Tiho tamni bor šumori,
A još tiše trešnja zori.

Tih je zeko ispod granja
A još tiše bilje sanja.
Raznobojne snove sniva
Cvijeće, šuma, polja, njiva.

Svud su snovi razasuti:
Jaglac sanja san svoj žuti,
Modro sanja šumarica,
Ljubičasto ljubičica,

Nebo plavo-potočnica,
Bijelu iskru tratinčica,
A duboko sanja noć
Ti još dublje...Laku noć!

        (Grigor Vitez)

 

 

Izložba u knjižnici

U našoj školskoj knjižnici upriličena je izložba radova Učeničke zadruge Regoč koja djeluje pri našoj školi. Spretne ruke učenika zadruge i njihovih voditeljica, inspirirane likovima iz bajki i priča Ivane Brlić-Mažuranić, izradile su prava mala remek djela od gline. Likovi su prikazani u obliku malih kipića, kao privjesci za ključeve, ima tu i šalica i bedževa sa motivima Ogulina. Posebno treba istaknuti jedinstvenu šahovsku ploču s njezinim figurama.  Iako je postavljena za potrebe snimanja emisije "Luka i prijatelji", zbog svoje je posebnosti zainteresirala mnoge učenike i nastavnike.

Treba spomenuti i da se svakodnevno u školskoj knjižnici održava radionica izrade čestitki tehnikom vezenja. Radionica također djeluje u sastavu Učeničke zadruge Regoč, a okuplja i učenike i nastavnike, koji predvođeni svojom voditeljicom izrađuju prekrasne čestitke.


CMS za škole logo
Osnovna škola Ivane Brlić-Mažuranić Ogulin / Ulica Josipa bana Jelačića 1, HR-47300 Ogulin / www.os-ibmazuranic-ogulin.skole.hr / ured@os-ibmazuranic-ogulin.skole.hr
preskoči na navigaciju